Percepcija sličnosti kognata

It has been widely acknowledged that language typology that is, the structural distance between languages which can be objectively measured, plays an important role in the process of language acquisition and processing. However, as it is often the case with any matter that involves human cognition and perception, humans do not perceive the objective distance between languages in the same way. About four decades ago Kellerman (1983) introduced the term psychotypology to refer to the perception of the degree of typological proximity which strongly influences the extent to which one will attempt to transfer from one language to another. The perception of similarity at the lexical level is the focus of the present study and it is our aim to shed some light on the variables which can influence it. An instrument consisting of 54 lexical items in Croatian, paired with their cognates in six different languages (nine cognate pairs per language), was given to 110 Croatian participants in order to measure their perception of similarity between the cognates. Based on the previous research into subjective similarity and receptive multilingualism, there are two types of variables which affect the subjective similarity: item-related and participant related. Their effect is tested in the study. In addition, the psychotypology at the language system level is believed to influence the similarity perception at the level of items as well. The results of the study generally corroborate some of the previous findings related to the item-related variables but there are also some unexpected findings in the similarity ratings accross six different languages. The study suggests that psychotopology at the language system level plays a role in similarity ratings of lexical items.Postoji generalni konsenzus kada je riječ o jezičnoj tipologiji, to jest, strukturnoj udaljenosti između jezika koju je moguće objektivno izmjeriti, i njenoj važnoj ulozi u procesu usvajanja i procesiranja jezika. Ipak, kako često i biva slučaj s pojavama koje uključuju ljudsku kogniciju i percepciju, ljudi ne percipiraju objektivnu jezičnu udaljenost na isti način. Prije otprilike četiri desetljeća, Kellerman (1983) uvodi termin psihotipologija, koji označava percepciju stupnja tipološke bliskosti koja snažno utječe na transfer elemenata iz jednoga jezika u drugi. Percepcija sličnosti na nivou leksika je fokus ovoga istraživanja, a cilj je pokušati pojasniti varijable koje mogu utjecati na percepciju. Upitnik s 54 riječi na hrvatskome jeziku te njihovim ekvivalentima u šest različitih jezika (devet parova kognata po jeziku) ispunilo je 110 hrvatskih ispitanika kako bi se izmjerila njihova percepcija sličnosti tih kognata. Temeljem prethodnih istraživanja subjektivne sličnosti i receptivne višejezičnosti, postoje dva tipa varijabli koje utječu na subjektivnu sličnost: varijable povezane s kognatima te sa samim ispitanicima. U ovom se istraživanju ispituje njihov efekt. Također, smatra se da psihotipologija na razini jezičnoga sustava također utječe na percepciju sličnosti na razini riječi. Rezultati istraživanja generalno potvrđuju neke od prethodnih pronalazaka, no došlo je i do neočekivanih rezultata u varijablama povezanima s kognatima u ocjenjivanju sličnosti šest jezika. Istraživanje ukazuje na to da psihotipologija na razini jezičnoga sustava ima ulogu u procjenjivanju sličnosti riječi

Percepcija sličnosti kognata

It has been widely acknowledged that language typology that is, the structural distance between languages which can be objectively measured, plays an important role in the process of language acquisition and processing. However, as it is often the case with any matter that involves human cognition and perception, humans do not perceive the objective distance between languages in the same way. About four decades ago Kellerman (1983) introduced the term psychotypology to refer to the perception of the degree of typological proximity which strongly influences the extent to which one will attempt to transfer from one language to another. The perception of similarity at the lexical level is the focus of the present study and it is our aim to shed some light on the variables which can influence it. An instrument consisting of 54 lexical items in Croatian, paired with their cognates in six different languages (nine cognate pairs per language), was given to 110 Croatian participants in order to measure their perception of similarity between the cognates. Based on the previous research into subjective similarity and receptive multilingualism, there are two types of variables which affect the subjective similarity: item-related and participant related. Their effect is tested in the study. In addition, the psychotypology at the language system level is believed to influence the similarity perception at the level of items as well. The results of the study generally corroborate some of the previous findings related to the item-related variables but there are also some unexpected findings in the similarity ratings accross six different languages. The study suggests that psychotopology at the language system level plays a role in similarity ratings of lexical items.Postoji generalni konsenzus kada je riječ o jezičnoj tipologiji, to jest, strukturnoj udaljenosti između jezika koju je moguće objektivno izmjeriti, i njenoj važnoj ulozi u procesu usvajanja i procesiranja jezika. Ipak, kako često i biva slučaj s pojavama koje uključuju ljudsku kogniciju i percepciju, ljudi ne percipiraju objektivnu jezičnu udaljenost na isti način. Prije otprilike četiri desetljeća, Kellerman (1983) uvodi termin psihotipologija, koji označava percepciju stupnja tipološke bliskosti koja snažno utječe na transfer elemenata iz jednoga jezika u drugi. Percepcija sličnosti na nivou leksika je fokus ovoga istraživanja, a cilj je pokušati pojasniti varijable koje mogu utjecati na percepciju. Upitnik s 54 riječi na hrvatskome jeziku te njihovim ekvivalentima u šest različitih jezika (devet parova kognata po jeziku) ispunilo je 110 hrvatskih ispitanika kako bi se izmjerila njihova percepcija sličnosti tih kognata. Temeljem prethodnih istraživanja subjektivne sličnosti i receptivne višejezičnosti, postoje dva tipa varijabli koje utječu na subjektivnu sličnost: varijable povezane s kognatima te sa samim ispitanicima. U ovom se istraživanju ispituje njihov efekt. Također, smatra se da psihotipologija na razini jezičnoga sustava također utječe na percepciju sličnosti na razini riječi. Rezultati istraživanja generalno potvrđuju neke od prethodnih pronalazaka, no došlo je i do neočekivanih rezultata u varijablama povezanima s kognatima u ocjenjivanju sličnosti šest jezika. Istraživanje ukazuje na to da psihotipologija na razini jezičnoga sustava ima ulogu u procjenjivanju sličnosti riječi

Storytelling as the basis of branding a tourist destination in the example of the city of Krapina

Struktura rada prikazana je kroz sedam poglavlja koji zajedno sa uvodom i zaključkom opisuju temeljni pojmovi stoyrtellinga i grada Krapine te njihove poveznice i konačan rezltat budućeg zajedničkog djelovanja. Definicija problematike rada te cilj objašnjen je u uvodnom dijelu. Nadalje, svaki sljedeći naslov poglavalja predstavlja o čemu će se pričati. U prvom poglavlju, pod nazivom turističke destinacija, objašnjena je definicija i koncept turističke destinacije, koji su njeni elementi, objašnjen je životni ciklus te na koji se način njome upravlja. Drugo poglavlje govori o brendiranju turističke destinacije, predstavlja teoriju brenda i marke te se uspoređuje s mitovima ispričanima o raznim destinacijama. Treće se poglavlje nadovezuje na storytteling koji svojim sredstvima izgrađuje brend tursitičke destinacije te na koji se način koristi u brendiranju destinacije. O gradu Krapini najviše se priča u petom poglavlju, predstavlja se njegova povijest, identitet te turistički razvoj. Predzadnje, šesto poglavlje povezuje brending, storytelling te Krapinu kao turističku destinaciju. Povezujći ključne pojmove prepričava se na koji se način storytellingom može brendirati grad Krapina te koji su već poznati primjeri storytellinga u gradu Krapini. Posljedenje poglavlje govori o budućim planovima za razvitak turističke destinacije grada Krapine, koje su mogućnosti na već razvijenim vrstama turizma, ali i novim mogućnostima. Na samom kraju zaključujemo svrhu cijelog rada te se imenuje korištena literatura

NDSCO Monthly Climate Summary: September 2012

Según los datos de la Unión Internacional de Telecomunicaciones (2018), más de la mitad de los hogares en el mundo tiene acceso a Internet. De hecho, una persona típica ni siquiera puede imaginarse vivir sin tecnología hoy en día. El determinismo tecnológico afecta todos los ámbitos de nuestras vidas, incluyendo el lenguaje. Como la invención de Internet ocurrió en el contexto anglófono, muchos creen que el inglés exprimirá otras lenguas, especialmente las lenguas minoritarias. Sin embargo, Internet se vuelve más y más multilingüe, por lo que resulta dudosa la dominación del inglés en el porvenir. Es la premisa del presente trabajo que los sitios web en los que se archivan los datos permiten un análisis diacrónico de la presencia del inglés en el español virtual. Además, de esta manera se puede observar en qué contextos los usuarios optan por el inglés y a qué medida emplean los tecnicismos ingleses cuando existe un sinónimo en el español. Nuestro análisis cuantitativo diacrónico está basado en un foro peruano, concretamente, en el tema sobre las relaciones interpersonales. La tipología empleada para indagar la mezcla de códigos es la de Poplack (1983), que diferencia el cambio de código intraoracional, el interoracional y el cambio de etiqueta, mientras que la emocionalidad del tema permite observar el efecto de distanciamiento emocional de Dewaele (2013). Los resultados del análisis cuantitativo demuestran la disminución del uso del inglés desde el año 2007 hasta 2018.Prema podacima Međunarodne telekomunikacijske unije (2018), više od polovice kućanstava u cijelome svijetu ima pristup internetu. Prosječna osoba više ne može ni zamisliti svoj život bez tehnologije. Tehnološki determinizam utječe na sve sfere naših života, uključujući i jezik. S obzirom da je internet izumljen u anglofonskom kontekstu, mnogi vjeruju da će engleski s vremenom istisnuti ostale, posebice manjinske, jezike. Ipak, višejezičnost je sve prisutnija na internetu, zbog čega je dominacija engleskoga upitna. Premisa ovoga rada je da internetske stranice u kojima se podaci arhiviraju omogućavaju dijakronijsku analizu prisutnosti engleskog u virtualnom španjolskom. Osim toga, na taj je način moguće i opaziti kontekste u kojima korisnici odabiru engleski jezik te u kojoj mjeri koriste engleske tehničke pojmove usprkos postojanju sinonima u španjolskom. Ova kvantitativna dijakronijska analiza bazira se na jednom peruanskom forumu, točnije, na temi o interpersonalnim odnosima. U analizi miješanja kodova koristi se tipologija od Poplack (1983), koja razlikuje unutarrečenično, međurečenično prebacivanje kodova te prebacivanje oznaka, dok emocionalnost teme omogućava opažanje efekta emocionalnog distanciranja od Dewaelea (2013). Rezultati kvantitativnoga dijela istraživanja pokazuju pad u korištenju engleskoga jezika u periodu od 2007. do 2018. godine

Storytelling as the basis of branding a tourist destination in the example of the city of Krapina

Struktura rada prikazana je kroz sedam poglavlja koji zajedno sa uvodom i zaključkom opisuju temeljni pojmovi stoyrtellinga i grada Krapine te njihove poveznice i konačan rezltat budućeg zajedničkog djelovanja. Definicija problematike rada te cilj objašnjen je u uvodnom dijelu. Nadalje, svaki sljedeći naslov poglavalja predstavlja o čemu će se pričati. U prvom poglavlju, pod nazivom turističke destinacija, objašnjena je definicija i koncept turističke destinacije, koji su njeni elementi, objašnjen je životni ciklus te na koji se način njome upravlja. Drugo poglavlje govori o brendiranju turističke destinacije, predstavlja teoriju brenda i marke te se uspoređuje s mitovima ispričanima o raznim destinacijama. Treće se poglavlje nadovezuje na storytteling koji svojim sredstvima izgrađuje brend tursitičke destinacije te na koji se način koristi u brendiranju destinacije. O gradu Krapini najviše se priča u petom poglavlju, predstavlja se njegova povijest, identitet te turistički razvoj. Predzadnje, šesto poglavlje povezuje brending, storytelling te Krapinu kao turističku destinaciju. Povezujći ključne pojmove prepričava se na koji se način storytellingom može brendirati grad Krapina te koji su već poznati primjeri storytellinga u gradu Krapini. Posljedenje poglavlje govori o budućim planovima za razvitak turističke destinacije grada Krapine, koje su mogućnosti na već razvijenim vrstama turizma, ali i novim mogućnostima. Na samom kraju zaključujemo svrhu cijelog rada te se imenuje korištena literatura

Storytelling as the basis of branding a tourist destination in the example of the city of Krapina

Struktura rada prikazana je kroz sedam poglavlja koji zajedno sa uvodom i zaključkom opisuju temeljni pojmovi stoyrtellinga i grada Krapine te njihove poveznice i konačan rezltat budućeg zajedničkog djelovanja. Definicija problematike rada te cilj objašnjen je u uvodnom dijelu. Nadalje, svaki sljedeći naslov poglavalja predstavlja o čemu će se pričati. U prvom poglavlju, pod nazivom turističke destinacija, objašnjena je definicija i koncept turističke destinacije, koji su njeni elementi, objašnjen je životni ciklus te na koji se način njome upravlja. Drugo poglavlje govori o brendiranju turističke destinacije, predstavlja teoriju brenda i marke te se uspoređuje s mitovima ispričanima o raznim destinacijama. Treće se poglavlje nadovezuje na storytteling koji svojim sredstvima izgrađuje brend tursitičke destinacije te na koji se način koristi u brendiranju destinacije. O gradu Krapini najviše se priča u petom poglavlju, predstavlja se njegova povijest, identitet te turistički razvoj. Predzadnje, šesto poglavlje povezuje brending, storytelling te Krapinu kao turističku destinaciju. Povezujći ključne pojmove prepričava se na koji se način storytellingom može brendirati grad Krapina te koji su već poznati primjeri storytellinga u gradu Krapini. Posljedenje poglavlje govori o budućim planovima za razvitak turističke destinacije grada Krapine, koje su mogućnosti na već razvijenim vrstama turizma, ali i novim mogućnostima. Na samom kraju zaključujemo svrhu cijelog rada te se imenuje korištena literatura